Yor Oksidasion mar Glyoksal mar Asid mar Oksalik
Glyoxal nigi nyalo matek mar dwoko piny, omiyo, onyalo ng’injo mapiyo mondo obed asid mar oksalik e bwo tich mar asid mar nitrik ma nigi oksijen matek. Nikech gik moko kaka yudo gik ma itiyogo, nengo, kod teknoloji, yo ma kamano nigi nyalo marach mar ng’ado bura e chiro kendo pok otigodo e yore mag loso gikmoko.
Kaachiel gi mago, nitie yore mamoko mag loso asid mar oksalik:
(1) Yo mar loso muya mar kabodioksaid: Muya mar kabodioksaid okwongo dwoko piny nyaka e gik ma ni e kindgi .
CO2
kendo bang’e ilokogi obed gik mamoko ma ngima. Asid mar oksalik yudore kuom keto ler mopogore opogore mag karbodioksaid ka itiyo gi yore mag kemikal mag stima kod ler mar γ, ler mar chieng’, kata taya mag merkuri ma nigi presa mamalo.
(2) Yo mar loso alkali ka itiyo gi gik ma nigi selulos mang’eny: Oting’o gik ma nigi selulos mang’eny (kaka yien ma ok otigodo, lum ma ng’we ng’ar, kod mamoko) kod alkali ma nigi teko ma ok gin gik ma ngima, iloso kanyachiel e 513-558 K mondo okel oksalat mokalo 50%. Oksalat ma kristalno ng’injogo ng’injo kuom loso kristal, kae to itiyo gi asid mar salfarik mondo iyud asid mar oksalat ma osetieko. Yorno nigi yo mayot mar loso asid mar oksalik, to kwan mar loko asid ma ng’ato nyalo ng’ado e yo achiel en matindo (ma ok chop 35%), alkali ma itiyogo ng’eny ahinya, kendo ng’ato nyalo ketho alwora ahinya.
(3) Yo mar loso gik ma itiyogo gi makaa: Ilosogi kowuok e peat mopogore opogore kaka gik ma itiyogo. Kuom ranyisi, asid mar oksalik iloso kowuok kuom lum mar lum mar kit yien ma iluongo ni Sphagnum kod Polytrichum kokalo kuom oksidason mar asid mar nitrik. 343 K kuom seche 8-9, kendo ng’ato nyalo yudo 95%. Ka itiyo gi gik ma ok otigodo kaka tar mar makaa mondo ilos asid mar oksalik, ng’injo bende chopo 51%.
- Jalony mar Asid mar Oksalik (Asid mar Etanedioik)
Seche mag oro: 20 dwe mar ang'wen 2026
