Gik ma watiyogo gin gik ma ji mang’eny ng’iyo kendo oyiego kendo ginyalo chopo dwaro ma dhi nyime mag pesa kod ngima mar oganda. Wabiro ka wageno osiepe e piny mangima!
Gik ma watiyogo gin gik ma ji mang’eny ng’iyo kendo oyiego kendo ginyalo chopo dwaro mag pesa kod mag oganda ma dhi nyime dongo kuom , Kido mang’eny mag gik mopogore opogore nitie ma inyalo yiero, inyalo timo gik ma inyalo nyieo e kambi achiel kae. Kendo ng’ato nyalo yie gi ng’ado bura ma ng’ato dwaro. Bisnes mar adier en yudo gik ma kelo loch, ka nyalore, wabiro dwaro chiwo kony mang’eny ne jonyiewwa. <2Zepa> Orwako jogo duto mabeyo ma ng’iewo gikmoko mondo otim tudruok gi wan kuom weche matut mag gik ma iloso!!














Tiyo gi asid mar ng’injo mar ch3cooh e weche mag kemistri ne ochakore e kinde machon. E senchari mar 3 BCE, jalony mar riekni ma Ja Grek miluongo ni Theophrastus ne olero kaka asid mar asetik ne oriwre gi chumbi mar loso rango ma itiyogo e loso gikmoko, koriwo lise marachar (lime carbonate) kod verdigris (muru mar chumbi mag mula, koriwo chuma mar asetate mar mula). Jo-Rumi ne ng’iewo divai ma nigi ng’injo e pong’o ma nigi ng’injo mondo gilos divai ma ng’injo ma iluongo ni sapa, ma ne nigi sukari ma ng’injo (ng’injo ma nigi ng’injo). Mano ne omiyo jotelo mag piny Rumi oting’o kwiri mar lead ma ne olandore ahinya. E senchari mar 8, jalony mar alchemist ma ja Persia miluongo ni Jabir ibn Hayyan ne otiyo kod yore mar pidho pi mondo oket asid mar asetik kowuok e muna.