En yo maber mar medo gik ma watiyogo kod gik ma wanyalo yudo kendo losogi. Oboke marwa biro bedo mar gero yore mag loso gik manyien ne jogo ma nigi ng’eyo maduong’ mar loso gik ma nyalo dwokore kendo ma ng’ato nyalo ng’eyogo. Omor gi riwruok gi wan!
En yo maber mar medo gik ma watiyogo kod gik ma wanyalo yudo kendo losogi. Od tich marwa biro bedo mar gero yore mag loso gik manyien ne jogo ma nigi ng’eyo maduong’ mar , Ng’ato ka ng’ato ma ng’iewo gikmoko ma oromo en gino ma wadwaro. Wasebedo ka wadwaro tiyo kanyakla kuom kinde malach gi janyiewo ka janyiewo. Mondo wachop gino, wadhi nyime gi loso gik ma watimo maber kendo wachiwo kony ma ng’ato ok nyal ng’eyo ne jonyiewwa. Omor e kambi marwa, wasebedo ka wageno tiyo kanyakla kodu.


Be dwarore ni okony? Bed gadier ni idhi e forum magwa mag konyo mondo iyud dwoko mag penjo magi!
Be wanyalo ndiko logo marwa ewi gik ma waloso ?
En adier ni wanyalo timo kamano. <2Zepa> Ooronwa mana ranyisi mari mar logo.
Be iyie gi gik matin ma ji dwaro?
Ee. Ka in japur matin kata ma ichako ohala, wan gadier ni wabiro dongo kodi. Kendo wageno tiyo kanyakla kodi mondo wabed gi winjruok ma kinde malach.
To iwacho ang’o kuom nengo? Be inyalo timo mondo obed mayot?
Kinde duto wakawo ber mar janyiewo kaka gima duong’ie moloyo. Nengo inyalo ng’ad e bwo gik mopogore opogore, wachiwo geno ni ibiro yudo nengo ma ng’ato nyalo ng’adoe bura.
Be imiyo ji sampuli ma nono?
En gima ber ni inyalo ndikowa paro mabeyo ka ihero gik ma watiyogo kod gik ma watiyogo, wabiro miyoi sampuli moko ma nono e kinde ma ibiro ng’iewo gikmoko.
Be inyalo tero gik moko e kinde mowinjore?
En adier ni! ne wabedo gi lony e laini ma kamano kuom higni mang’eny, jonyiew mang’eny timo winjruok koda nikech wanyalo tero gikmoko e kinde ma owinjore kendo rito gikmoko obed ma nigi rang’iny mamalo!
Be anyalo dhi e kambi mari kod kambi mari ma ni China?
Bedo gi adieri. Ne orwak maber ahinya mondo odhi olim kambi marwa ma ni Zibo, piny China. (1.5H wuotho kowuok Jinan)
Ere kaka anyalo keto orda?
Inyalo mana oronwa penjo ne ng’ato ang’ata kuom jochung’ magwa mag uso mwandu mondo iyud weche matut matuomo gik ma idwaro, kendo wabiro lero kaka inyalo timo kamano.
Sodium formate chopo okang' matek mar ler mar yath, tiyo tije madongo e:
• Gik ma inyalo keto e lak – kaka gik ma miyo gik moko bedo motegno ma neno ni gik ma itiyogo bedo maler
• Keto yath ma kelo tuoche – tiyo kaka gik ma loko liet ma geng’o gik ma ok dwarre
• Thieth ma geng’o asidi – ma miyo asidi ma ni e iye bedo ma ok nyal geng’o ng’ato ka iporo gi yore mamoko ma tiyo gi asidi ma ng’ato nigo
Asid mar formik, chumbi mar Na Tiyo gi Oganda mag Chiemo
Ka itiyo gi rang’iny mar tiyo kodgi ma ochung’ motegno (kaka pile en 0.1-0.3% w/w), sodium tiyo kaka:
Gima riek ma rito pH e gik ma oting’o e tin
Gima tiyo ariyo mag rito alode ma owang’ ma:
Ogeng’o gik madongo ma kelo tuoche
Orito ng’injo maber moloyo
Gima konyo e loso mkate ma tiyo kanyakla, ka oriw gi asid mar sitrik:
Omedo loso yisti maber moloyo kokalo kuom loko pH
Neno bedo gi pong' maromre mar crumb
Omedo dwoko mar Maillard mondo oyud rangi maber mar ng’injo
Ber madongo mag teknolojia mag sodium:
→ 99.9% asid mar formik, ler mar chumbi mar Na mar luwo chike mag yath
→ Nyalo mar geng'o buffer mowinjore e rang'iny mag pH
→ Tich mathoth e matriks mapek
→ GRAS (Ong’ere ni Ober) chal mar tiyo kod chiemo